SVJETSKI DAN VODA 2013.

„TJEDAN VODA“ 18.-22.3.2013. i PROSLAVA SVJETSKOG DANA VODA – EKO AKCIJA JARUN 2013. 23.3.2013.

PROSLAVA SVJETSKOG DANA VODA-IZVJEŠĆE

„2013: MEĐUNARODNA GODINA SURADNJE NA PODRUČJU VODA“

Ronilački klub „MAR-SUB“ iz Zagreba ove je godine 18. godinu zaredom organizirao ekološku akciju kojom se priključuje UN-ovom obilježavanju Svjetskog dana voda (www.unwater.org).

Kako je ta manifestacija ove godine postala „punoljetnom“, obilježavanje Dana voda se proširilo na cijeli tjedan pod nazivom „Tjedan voda“ i trajalo je od 18. do 23. ožujka. U sklopu „Tjedna voda“ organizirana su predavanja i radionice za djecu i mlade na temu voda, biološke raznolikosti, Jarunskoga jezera i ronjenja. Na radionicama su prisustvovali: 18.03. – Dječji vrtić „Siget“, 19.03. – Izviđački odred „N.B. Đebo“ , 20.03. – Dječji vrtić „Budućnost“, 21.03. – Dječji vrtić „Srednjaci“ .

23.03.2013. subota
EKO AKCIJA JARUN 2013. – čišćenje Malog jezera od otpada i potraga za invazivnim vrstama

Nakon otvaranja akcije i kratke edukacije sudionika i svih prisutnih od strane ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode Matije Frankovića o postojanju i problematici invazivnih vrsta u Hrvatskoj, te posebice u Jarunskom jezeru, uslijedio je zaron tijekom kojeg su članovi ronilačkih klubova iz cijele Hrvatske i ronioci Državnog zavoda za zaštitu prirode čistili jezero od otpada i tražili invazivne vrste, kako bi se utvrdilo stanje u Jarunu. Nakon zarona uslijedilo je upoznavanje medija s invazivnim vrstama školjkaša koje su ronioci izvadili te izjave za medije ministra resornog Ministarstva, gospodina Mihaela Zmajlovića, ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode, gospodina Matije Frankovića i predsjednika RK MAR-SUB Gorana Hudoklina. Nakon zarona svim sudionicima podijeljene su majice s logom Svjetskog dana voda 2013. te su bili pozvani na zasluženi domjenak, nakon kojeg su im uručene zahvalnice za sudjelovanje.

Dok su ronioci bili u vodi vani se održavao drugi dio ekološke akcije, u kojem su djelatnici Zagrebačke pivovare zajedno s djelatnicima ŠRC-a Jarun uređivali okoliš jezera, a za najmlađe je bila priređena likovna i kreativna radionica s raznim igrama koje su uključivale i edukaciju o slatkovodnim i o invazivnim vrstama u Hrvatskoj. Radionicama su se mogli priključiti svi posjetitelji.

Sveukupno je u akciji sudjelovalo oko 400 ljudi, od toga 70-ak ronilaca iz cijele Hrvatske, 30 zagrebačkih izviđača, 120 djelatnika Zagrebačke pivovare, 20-ak djelatnika Jaruna, 20-ak djelatnika Državnog zavoda za zaštitu prirode te zainteresirani građani grada Zagreba. U „Tjednu voda“ sudjelovala su 3 dječja vrtića, sveukupno 150 djece i 15-ak odraslih (odgojiteljica).

Ove godine pokrovitelj akcije bilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, stručni suradnici Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatske vode, a glavni sponzor Zagrebačka pivovara.

EDUKACIJA O SLATKOVODNIM INVAZIVNIM VRSTAMA

Na eko akciji održanoj 23. ožujka 2013. godine na Jarunu provedena je edukacija ronilaca i ostalih sudionika i posjetitelja akcije o problematici slatkovodnih invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Pokazane su fotografije navedenih vrsta s uputama o prepoznavanju i eventualnom rukovanju te je skrenuta pozornost na važnost prevencije rasprostranjivanja određenih vrsta.

Roniocima su podijeljeni materijali s fotografijama invazivnih vrsta koje su se očekivale naći u jarunskom jezeru te su imali zadatak utvrditi prisutnost i brojnost invazivnih vrsta u jezeru te izvaditi primjerke invazivnih školjkaša.

Tom prilikom potvrđeno je (očekivano) postojanje sljedećih invazivnih vrsta u jarunskom jezeru:

Crni somić (Ameiurus melas)

Područje prirodne rasprostranjenosti: Sjeverna i Srednja Amerika.

Put unosa: Prvi je put u Europu unesen 1885. godine u Njemačku kao vrsta pogodna za uzgoj. Danas je rasprostranjen u većini stajaćih i sporo tekućih voda Europe.

Rasprostranjenost u Hrvatskoj: Od početka 20. stoljeća, od uspostave prvih slatkovodnih ribnjaka u Hrvatskoj, dvije vrste američkih somića su prisutne i u nas. Jedan od njih je crni somić danas prisutan u većini voda dunavskog i jadranskog slijeva, uključujući i Jarunsko jezero.

Negativan utjecaj: Američki somići su svejedi. Brižni su roditelji jer mlađ odlažu u gnijezda i brinu se za mlade sve dok ne proplivaju ili dok ne dosegnu dužinu od oko 4 cm. U staništima u koja su uneseni narušavanju i mijenjaju strukturu zavičajnih zajednica riba.

Sunčanica (Lepomis gibbosus)

Područje prirodne rasprostranjenosti: Sjeverna i Srednja Amerika.

Put unosa: U Europu je unesena 1887. godine, a za njezino su širenje najzaslužniji akvaristi koji su sunčanice puštali u vodotoke.

Rasprostranjenost u Hrvatskoj: Danas je prisutna u većini voda dunavskog i jadranskog slijeva. Osobito je brojna u plićim staništima uz obale sporo tekućih voda s gustom vegetacijom.

Negativan utjecaj: Hrani se beskralješnjacima te ribljom ikrom i mlađi. Mužjak iskopa mrijesne jamice te brižno čuva gnijezdo i potomstvo, što sunčanicu čini konkurentnijom u odnosu na ostale vrste. Više ženki odlaže ikru u istu mrijesnu jamicu. Dobro podnosi visoke temperature i niske količine kisika u vodi. U kompeticiji je sa zavičajnim ribljim vrstama; u vodama u kojima je prisutna narušava i mijenja strukturu zavičajnih zajednica riba.

Babuška (Carassius gibelio)

Područje prirodne rasprostranjenosti: Istočna Azija (Kina).

Put unosa: Babuška je u Europu donesena iz Azije u europski dio SSSR-a 1948. godine. Danas je rasprostranjena u gotovo čitavoj Europi. Raširena je akvakulturom i poribljavanjem drugim šaranskim vrstama.

Rasprostranjenost u Hrvatskoj: Danas je prisutna u većini voda dunavskog i jadranskog slijeva.

Negativan utjecaj: Osim dvospolnog, babuška ima i posebnu sposobnost jednospolnog razmnožavanja – ginogeneze. Često su populacije sastavljene isključivo od ženki čija jajašca na diobu potiče sjeme drugih vrsta, bez oplodnje. Zbog kompeticije ugrožava zavičajne vrste, prije svega karasa i šarana te mijenja sastav zajednice riba u vodama u kojima je uspostavila populaciju.

Crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans)

Područje prirodne rasprostranjenosti: Sjeverna Amerika u slijevu rijeke Mississippi.

Put unosa: Crvenouhu kornjaču je čovjek počeo širiti svijetom 70-tih godina prošlog stoljeća kada ju je uveo na scenu kućnih ljubimaca. U razdoblju od 1989. do 1997. godine iz SAD-a ih je diljem svijeta izvezeno i prodano 52 milijuna. Bila je to najpopularnija vrsta kornjače među ljubimcima. Na žalost, velik broj ih je uspio pobjeći ili je pušten u prirodi pa je danas prisutna u Australiji, Aziji, Europi, na Karibima, Izraelu, Bahreinu i Južnoafričkoj Republici.

Rasprostranjenost u Hrvatskoj: Za sada je zabilježena na mnogo lokaliteta gdje su ih odbacili bivši vlasnici, npr. Maksimir, Jarun, otok Krk, Sovsko jezero …..

Negativan utjecaj: Kao predator svežder crvenouha kornjača ima ekološki utjecaj na nekoliko vrsta biljaka i životinja, od beskralješnjaka do kralješnjaka, uključujući vodozemce, male sisavce i ptice, posebno mlade. Najveća je prijetnja za našu, zavičajnu, u Europi ugroženu barsku kornjaču (Emys orbicularis) s kojom je u kompeticiji za hranu i stanište te ju uspješno potiskuje. Crvenouha kornjača može biti prenositelj životinjskih bolesti i parazita, a zabilježeni su i slučajevi gdje je bila vektor salmonele za ljude. Nakon jedne takve epidemije 1975. godine u SAD-u je zabranjena trgovina crvenouhom kornjačom na nacionalnoj razini.

Krupnorebrasta kotarica (Corbicula fluminea)

Područje prirodne rasprostranjenosti: Ova je vrsta prirodno rasprostranjena u južnoj i istočnoj Aziji, Australiji i Africi.
Put unosa: Europom se proširila pričvršćena za brodove ili balastnim vodama. Moguće je i širenje pomoću ptica i sisavaca. U nova područja unose ih i neoprezni akvaristi ili ribolovci.

Rasprostranjenost u Hrvatskoj: Prvi puta u Hrvatskoj je zabilježena u Dunavu od kuda se Savom i Dravom proširila po cijeloj Hrvatskoj. Česta vrsta u Jarunu.

Negativan utjecaj: Dvospolna je vrsta te se iz samo jedne jedinke može razviti nova populacija. U kompeticiji je za stanište i hranu sa zavičajnim slatkovodnim školjkašima. Zbog gustog obrastanja podloge uzrokuje znatne štete u vodoopskrbnim sustavima.

Raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha)

Područje prirodne rasprostranjenosti: Ova vrsta prirodno obitava u Crnom i Azovskom moru te u Kaspijskom jezeru.
Put unosa: U 19. se stoljeću uz pomoć brodova rasprostranila mnogim vodotocima središnje i zapadne Europe, a u jezera su je prenijele ptice. Brodskim transportom te uređivanjem vodotoka i dalje se širi vodotocima Europe i Sjeverne Amerike.

Rasprostranjenost u Hrvatskoj: Prisutna u cijelom toku Dunava, Drave i Save, a zabilježena je i u Vranskom jezeru. Česta vrsta u jarunskom jezeru.

Negativan utjecaj: Gusto obrasta dno mijenjajući sastav životne zajednice te pričinjava goleme probleme u funkcioniranju vodoopskrbnih i hidroenergetskih objekata. Zbog ekološke i ekonomske štete koju pričinjava uvrštena je na popis „100 najgorih invazivnih vrsta na svijetu“.